VIŠE O PRAVILNOJ PREHRANI
U ishrani ne smijemo biti vođeni nestalnim apetitom i sklonostima već načelom i razumom jer o kakvoći ishrane u velikoj mjeri ovisi zdravlje uma i tijela. Jedenje treba biti aktivnost kojom, svjesni njenog snažnog utjecaja, doprinosimo očuvanju i poboljšanju zdravlja.
Pravilna prehrana treba nam dnevno pružiti dovoljno ugljikohidrata, bjelančevina, masnoća, vitamina i minerala, ovisno o potrebi ljudskog organizma i na njemu najprimjereniji način ( i celuloza i voda bitni su sastojci zdrave hrane). Suvremena istraživanja ljudske prehrane pokazuju da navedene uvjete najbolje ispunjava vegetabilna (biljna) prehrana. Međutim, to zaključujemo već iz drevnih zapisa Biblije. U Bibliji, u knjizi Postanka, 1. poglavlju, 29. retku čitamo: „I doda Bog: Evo, dajem vam sve bilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme: neka vam bude za hranu!“
Loši životni uvjeti i oskudica biljnom hranom uvrstili su i meso životinja u čovjekov jelovnik. Međutim, danas, kada su lako dostupne sve žitarice, povrće, voće, ali i sintetički dobiveni dodaci prehrani (npr. vitamin B12), uloga mesa u prehrani više nije nužna. Uvijek imajmo na umu da su životinjske masnoće u uskoj vezi s nastankom arterioskleroze, visokog krvnog tlaka i raka, a s mokraćnom kiselinom stvaraju kamence i giht. Jedenjem mesa u organizam unosimo i mnogo veću količinu pesticida nakupljenih u mesu životinja tijekom njezina života nego što to činimo izravnim jedenjem biljne hrane. Osim toga, već veliko izlaganje zarazi nametnicima i sve češćim bolestima stoke, danas je dovoljan razlog izostavljanja mesa iz prehrane.
Od životinjskih namirnica uopće, dovoljno bi bilo uzimati nemasne mliječne proizvode, utvrdivši prije porijeklo mlijeka, stanje i ishranu životinja.
Obrok od dovoljno žitarica i mahunarki hranjiviji je i njime mnogo sigurnije i kvalitetnije zadovoljavamo potrebu organizma nego mesnim obrokom. U oskudici biljnom hranom i ako to zahtijevaju posebni zdravstveni poremećaji, treba umjereno jesti lagana mesa peradi ili ribe. Zbog izrazito nepovoljnih osobina za prehranu čovjeka, meso svinja, zečeva, puževa, školjki, rakova, insekata,… nipošto ne treba jesti.
Kako bi smo najjednostavnije bili sigurni da u organizam unosimo dovoljno svih hranjivih tvari, nužno je da prehrana bude raznovrsna, tj. da svakog dana umjereno jedemo sve: žitarice, povrće, voće i orašaste plodove.
Ostala osnovna pravila prehrane su:
-
hranu pripremati tako da sačuva što više vrijednih sastojaka
Izbjegavati prženje i pohanje kao najnezdraviju pripremu hrane (rak!).
-
Jesti što više povrća i voća, po mogućnosti svježeg, ne tretiranog kemikalijama i ne u istom obroku.
-
Jesti cijelo zrno žitarica u dovoljnim količinama i u raznim oblicima (crni kruh, pahuljice i dr.).
-
Ne jestiv hranu koja sadrži umjetne boje, arome i konzervanse.
-
Ne koristiti jake začine (biber, senf, ocat, mljevena ljuta paprika i sl.), ocat možemo uspješno zamijeniti limunovim sokom (ne limunskom kiselinom!).
-
Umjereno sa solju i šećerom. Kao sladilo i izvor šećera najbolje je svježe i sušeno voće, a zatim med i smeđi šećer. Razne slatkiše kao krajnje beskorisne i nezdrave namirnice uopće ne treba jesti.
-
Umjereno koristiti samo biljne masnoće (orašasti plodovi, sjemenke, nerafinirana biljna ulja).
-
Razmak između obroka je 4 – 5 sati, a između obroka ne jesti ništa. Uzimati laganu večeru (voće, žitarice) i ne poslije 18 – 19 sati.
-
Za vrijeme obroka ne piti tekućinu kako ne bismo razblažili probavne sokove, i tako otežali probavu.
Pitanju ishrane pristupimo prvo otvorenim umom pa tek onda i ustima. Iako je okus vrlo važan, ne možemo se trovati nečim samo zato što je ukusno. I zdrava, prirodna hrana, ispravno pripremljena, također je vrlo ukusna. Važno je napomenuti da je zdrava hrana i najjeftinija hrana, osobito ako ju sami uzgajamo u svojim vrtovima. Ne oklijevajmo primjenjivati i povećavati svoje znanje o pravilnoj prehrani ukoliko to traži i veće promjene jer svako načelo zdrave prehrane je dragocjen način da sačuvamo zdravlje i izbjegnemo opasnost.
Budimo iskreni prema sebi, uostalom, radi se o nama samima.